Sveta pisma svetaca posljednjih dana možda su zelenija nego što mislite

    rijeka

    Dan 5. ožujka obilježava Svjetski dan okoliša. Neprofitne organizacije, aktivisti i politički vođe govore o zagađenju, gubitku bioraznolikosti i klimatskim promjenama. Iako se o pitanjima o okolišu možda rijetko izričito raspravlja s govornice tijekom službi Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana, crkveni kanon Svetih pisama ispunjen je ekološkom mudrošću.

    »Kao sveci posljednjih dana, skloni smo usmjeravanju na naša vjerska i obiteljska upravništva«, rekao je starješina Steven E. Snow iz Sedamdesetorice prošlog listopada na simpoziju o upravljanju okolišem.[1] Iako je to sve dobro, vjerni su također odgovorni za »zemlju koja nas okružuje, čak i sam planet«, dodao je.

    Biblija, sa svojim pričama o stvaranju i usporedbama koje je Isus Krist ispričao o sjemenju, pšenici, ovcama i stablima, nudi bogate prizore i potiče poštovanje prema prirodi.

    Izvan Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana malo je toga poznato o tome što Mormonova knjiga, Nauk i savezi i Dragocjeni biser mogu pridonijeti etici o okolišu. Osim Biblije, Crkva smatra ove knjige Svetih pisama riječju Božjom.

    ptice

    Tvar je važna

    Kršćanski mislioci tradicionalno su smatrali božansko nečim što je potpuno izvan fizičkog svijeta. Pošto je tvar prolazna, ona je također inferiorna ili manje vrijednosti u usporedbi s duhovnim, tako se govori. Drugi kritiziraju da ovaj stav jedva potiče brigu za prirodni okoliš. Sveta pisma svetaca posljednjih dana usklađuju ovu uočenu dvojnost između duha i tvari.

    »Ne postoji nikakva nematerijalna tvar. Sav je duh tvar, no ona je izvrsnija ili čistija, i može se razlučiti jedino čišćim očima;«[2] navodi se u Nauku i savezima. Mormonova knjiga podučava da su stvaranje i stvoritelj duboko povezani, nazivajući stvoritelja »Bog prirode«.[3]

    U učenjima i praksi Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana priroda nikad ne postaje predmet štovanja i divljenja. Ipak, »mi ne možemo zanemariti božansko u Stvaranju«,[4] rekao je Russell M. Nelson, koji je postao predsjednik Crkve 14. siječnja 2018. »Trebamo se brinuti za Zemlju, biti mudri upravitelji nad njom i sačuvati je za buduće naraštaje.«

    rijeka

    Održiva potrošnja

    Danas mnogi potrošači očekuju pronaći voće i povrće po svojem izboru na policama svojih lokalnih dućana tijekom cijele godine. Često hrana putuje mnogo kilometara kako bi došla do odredišta gdje se ne može lokalno ubirati u to vrijeme. U Nauku i savezima savjetovano nam je da jedemo »svak[u] biljk[u] u vijeme svoje, i svaki plod u vrijeme svoje«.[5] Iako za svece posljednjih dana nije strogi vjerski zakon, sezonska, lokalna prehrana značajno smanjuje rasipanje goriva i sprečava zagađenje.

    »Sve što dolazi iz zemlje u vrijeme svoje«,[6] kako drugi odsjek iz iste knjige govori, dano je »za hranu i odjeću, za okus i za miris, da ojača tijelo i obodri dušu«.[7] To se treba »koristi[ti], s razborom, ne uz pretjerivanje, niti iznuđivanjem«.[8]

    Kako je navedeno u Svetim pismima svetaca posljednjih dana, Bog čini »svakog čovjeka odgovornim kao upravitelja nad zemaljskim blagoslovima«.[9] Mormonova knjiga hvali »odličn[a] svojst[va] mnogih biljaka i korijena što ih Bog bijaše pripravio za uklanjanje uzroka oboljenja«.[10] Unatoč tome, osuđuje se korištenje obilnih sredstava njegovog stvaranja bez dijeljenja sa »siromašnima i potrebitima«.[11]

    ljepotica

    Žive duše

    Dragocjeni biser sadrži dvije priče o stvaranju. Prva opisuje da je Bog stvorio čovjeka kao »živ[u] duš[u]«.[12] Međutim, isto vrijedi za biljke[13] i životinje[14] – one su također postale »žive duše«. Starješina Marlin K. Jensen, počasni opći autoritet, zaključio je: »Ljudi čiji životi uključuju odnose sa životinjama obično su sretniji. Za mene barem, nebo neće biti nebo osim ako životinjsko kraljevstvo ne bude dio Božjeg kraljevstva.«[15]

    Prema »Riječi mudrosti«, zakonu za zdravlje uključenom u Nauk i saveze, meso se treba »koristiti štedljivo«.[16] Ovo je potvrđeno u nadahnutoj reviziji Postanka od Josepha Smitha: »I zasigurno, krv se neće prolijevati, osim za hranu, da se spase životi vaši; i krv svake životinje tražit ću iz ruku vaših.«[17]

    Velika onečišćenja

    Mormonova knjiga predviđa »velika onečišćenja na licu zemaljskom«,[18] povezujući prirodne katastrofe kao »požare, i oluje, i dimne sumaglice u stranim zemljama«[19] s grešnim ponašanjem poput pljačke i laganja. Ova veza iznosi da je kriza vezana za okoliš šira nego sami zagađujući plinovi u atmosferi. Ona može ukazivati na dublju, duhovnu krizu.

    Članovi Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana ne tvrde niti da su bolji svakodnevni kršćani niti predaniji upravitelji nad Zemljom od ljudi drugih vjera. Ipak, oni smatraju savjet dan i u Bibliji i u Svetim pismima obnove o brizi za prirodu nadahnjujućim i poticajnim.


    [1] Starješina Steven E. Snow, Moralna nužnost upravljanja okolišem, 10. listopada 2018.

    [2] Nauk i savezi 131:7–8

    [3] 1 Nefi 19:12

    [4] Predsjednik Russell M. Nelson, The Creation, travanj 2000.

    [5] Nauk i savezi 89:11

    [6] Nauk i savezi 59:18

    [7] Nauk i savezi 59:19

    [8] Nauk i savezi 59:20

    [9] Nauk i savezi 104:13

    [10] Alma 46:40

    [11] Nauk i savezi 104:18

    [12] Mojsije 3:7

    [13] Mojsije 3:9

    [14] Mojsije 3:19

    [15] Starješina Marlin K. Jensen, Living after the Manner of Happiness, prosinac 2002.

    [16] Nauk i savezi 89:12

    [17] Prijevod Josepha Smitha, Postanak 9:11

    [18] Mormon 8:31

    [19] Mormon 8:29