Crkva Isusa Krista Svetaca posljednjih dana diljem svijeta počinje se percipirati kao "obična" (mainstream) religija. Ako se pod pojmom "obične" religije podrazumijeva da se njezini članovi u očima javnosti sve češće percipiraju kao relevantni i značajni sudionici u zajednici koji daju opipljiv doprinos općem dobru, onda se Crkva s punim pravom može smatrati "običnom".
No, ako se pod pojmom "obična" podrazumijeva da ona u srži poruke koju želi podijeliti svijetu nema posebnosti ili različitosti, tada je odgovor drugačiji. Mi poštujemo različite poglede i vjerovanja ljudi, no Crkva uvijek nastoji biti jasna spram vjerovanja koja definiraju njezine članove.
U nastavku dajemo pregled nekih važnijih razlika u vjerovanjima i običajima između Crkve Isusa Krista Svetaca posljednjih dana i ostalih kršćanskih sljedbi.
Obnova
Budući da Mormoni vjeruju kako je božanska apostolska ovlast nestala sa Zemlje nakon smrti novozavjetnih Kristovih apostola, bilo je potrebno obnoviti tu ovlast. Članovi Crkve Isusa Krista Svetaca posljednjih dana vjeruju kako je ta obnova započela početkom 19. stoljeća objavama mladom Josephu Smithu.
Trojstvo
Jedna od najvažnijih razlika u odnosu na druge kršćanske crkve jest pogled na prirodu Boga Oca, Isusa Krista i Duha Svetoga. Oni zajedno tvore ono što se u brojnim crkvama obično naziva Svetim Trojstvom, dok se u Crkvi Isusa Krista naziva Božanskim vijećem.
Suvremeni proroci, neprekidne objave i nova sveta pisma
Sveci posljednjih dana vjeruju da se Bog i u suvremenosti obraća ljudskome rodu, da je On pozvao nove apostole i proroke, te da objave teku s Neba danas baš kao što su tekle i u povijesti. Mnoge od tih objava formalno su materijalizirane u obliku novih svezaka svetih pisama, kao što su:
Plan spasenja
Teologija obuhvaća ono što Mormoni nazivaju planom spasenja. Taj plan govori o stanju prije rođenja ljudi, razlozima zbog kojih je Bog stvorio svijet, prirodi i smislu našega života ovdje, te što budućnost donosi u životu nakon ovoga.
Hramovi i njihov smisao
Osim što svoje bogoštovlje izražavaju u tisućama crkvenih kapela diljem svijeta (pa tako i u Zagrebu), članovi Crkve Isusa Krista to čine i na posebno posvećenim mjestima - hramovima - kojih na svijetu ima nešto više od stotinu. (Dva najbliža hrama Hrvatskoj su u Frankfurtu, Njemačka i Bernu, Švicarska). Ključni smisao hramskoga djela jest "zapečatiti" ili ujediniti obitelji, uz očekivanje da se obiteljski odnosi nastave i nakon smrti. U ostalim kršćanskim crkvama i zajednicama ne postoji ništa slično hramskim običajima koje imaju članovi Crkve Isusa Krista.
Misionarski program
Misionarski program se u Crkvi Isusa Krista razlikuje u praksi više nego u doktrinarnoj osnovi, budući da mnoge kršćanske crkve šalju svoje misionare propovijedati evanđelje. Ipak, misionarski program Crkve Isusa Krista Svetaca posljednjih dana razlikuje se i prepoznaje se ako ni po čemu drugom, a ono po broju i rasprostranjenosti misionara, po duljini i različitim oblicima njihove službe, te po njihovome izgledu i propovijedanju obnovljenog evanđelja.
Neprofesionalizirano svećeništvo
Svećeništvo Crkve Isusa Krista Svetaca posljednjih dana nije profesionalizirano, što znači da svećenici u ograncima i okruzima služe u slobodno vrijeme, te za svoju službu ne primaju nikakvu financijsku naknadu. Za svoje obitelji skrbe tako što nastoje imati i graditi uobičajenu poslovnu karijeru kao i svi drugi građani zemlje u kojoj žive.
Običaji vezani uz zdravlje
Izbjegavanje alkoholnih pića nije jedinstvena karakteristika članova Crkve Isusa Krista u odnosu na druge religijske zajednice. Ipak, od vjernih Mormona očekuje se potpuna apstinencija od alkohola, ali i od konzumiranja duhanskih proizvoda, kave, te zelenog i crnog čaja.